Meso istarskog boškarina zaštićeno na EU tržištu
EUROPSKA OZNAKA
"Meso istarskog goveda-boškarina /Meso istreskega goveda-boškarina " dobilo je europsku zaštićenu oznaku izvornosti i upisano u registar proizvoda sa Zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) objavila je 21.studenog 2022.godine Europska komsija. To je treći proizvod koji su zajedno zaštitile Hrvatska i slovenija.
Prije boškarina, Hrvatska i Slovenija su zajedno zaštitile istarski pršut i istarsko maslinovo ulje. U proceduri zaštite kod Europske komisije još su dvije zajedničke prijave Slovenije i Hrvatske - za istarski ovčji sir i istarski med.
"Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićenih na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmom mjestu među državama članicama", navode iz Ministarstva poljoprivred
Provedbena uredba Europske komisije upisana je u Službeni list EU-a 14. studenoga i stupa na snagu 20 dana nakon objave. Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Po čemu je meso boškarina posebno?
Postupak zaštite naziva Meso istarskog goveda-boškarina započeo je u kolovozu 2019. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva proizvoda hrvatskih i slovenskih proizvođača odnosno Saveza uzgajivača istarskog goveda i Kmetijske zadruge Agraria Koper, koji su nadležnim ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za taj naziv.
Riječ je o svježem mesu podvrgnutom kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od izvorne pasmine istarsko govedo. Meso boškarina je svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatično, ugodnog mirisa, punog karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela. Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina.
Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo prvenstveno kao radna stoka, a kako bi izdržao teške uvjete rada s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju te se prilagodilo klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe, mnogi su vlasnici svoja grla nazivali "Boškarin“, budući da riječ "boška“ označava naziv za šumu ili visoku makiju
Natrag