Kotlovi za pečenje rakije su tražen proizvod

4. listopada 2018. :

LIMARSKI OBRT U HRVATSKOJ

Banner

U Hrvatskoj vlada velika potražnja za kotlovima za rakiju. Obrtnik Mario Fresl ih izrađuje u rudama pokraj Samobora. Limarski zanat je naslijedio od svojeg oca a vlastiti obrt je pokrenuo prije 25 godina.

LIMARSKI ZANAT

Fresl radi kako se nekada radilo a najbolje stvari radi od bakra – kotlove za pećenje rakije, zatim kotliće za kuhanje i kotliće za serviranje. Fresl izrađuje i kotlove za pekmez i ajvar, ali i kotlove za eterična ulja a najviše voli raditi popravke, ukrasnih bakrenih kugli s crkvenih zvonika, crkava i kapelica, što je vrlo zahtjevan posao istiće Fresel za vecernji.hr

Nisu stari ljudi bili bedasti kad su u bakru sve kuhali. Ja sam radio nešto i od inoksa, ali su poslije tražili bakar jer inoks nije dobar. Nisam se uopće pitao zašto im nije dobro, ali nešto kupcima nije štimalo. Budući da je bakar u spoju s vodom i zrakom otrovan, bakreni kotlići se “presvlače” slojem kositra ili kalaja. Postoje emajlirani i rostfrajni kotlići, svega ima, ali bakar je bakar – kaže Fresl koji godišnje, ovisno o narudžbi, izradi 50-60 kotlića od bakra raznih veličina. Radi i kotliće za serviranje jela koji prekrasno izgledaju. – Izrađujemo šest vrsta kotlića za posluživanje – dodaje Fresl.

Jedan od važnih Freslovih proizvoda su inoks termo posude za prijevoz hrane koje naručuju i kupuju bolnice, dječji vrtići, starački domovi, pučke kuhinje, hoteli itd. Freslov obrt je jedini u Hrvatskoj koji izrađuje takve termo posude. Kineski lonci su, za razliku od njegovih, puno tanji, kvaliteta tih lonaca je jako loša.


IZRADA KOTLOVA ZA PEČENJE RAKIJU

Ipak, Freslu najbolje idu kotlovi za pečenje rakije jer je u Hrvatskoj malo bravara koji mogu izraditi kvalitetne kotlove za rakiju ili izvršiti popravke tih kotlova.

Radimo kotlove od 5 do 30 litara, ukupno petnaest veličina u raznim varijantama – obične, kovane, s dvostrukom stijenkom, s miješalicom, s ispustom, radimo s rostfrajem, inoksom itd. Izrađujemo 15 vrsta kotlova i, ako netko traži nešto ekstra, također izlazimo u susret. Ima kotlova za svakoga. Najviše narudžbi za izradu kotlova za rakiju dolazi iz Dalmacije i Istre.

U Dalmaciji i Istri ne mogu nakuhati rakije koliko je se proda. To je preko ljeta strašan biznis. Radio sam za jednog Istranina kotao od 300 litara, oni godišnje po dućanima i restoranima prodaju 20 tisuća litara rakije. Prije nekoliko dana bio mi je jedan čovjek iz Rijeke, naručio je kotao od 150 litara. Kaže da ne stigne kuhati rakije koliko je proda. Kaže da ide kao lijek, istiće Fresl.

Stoga Dalmatinci puno naručuju i kupuju kotlove, a puno ih šalje svoje kotlove meni na popravak. Šalju ih poštom, a ja im vraćam nazad. Nikoga ne vrijeđam, ali se pitam ima li itko u Dalmaciji bar brusilicu za nešto pobrusiti?! Zar nema nikoga tko može nešto pokrpati i zavariti var od dva centimetra?! – pita se Mario Fresl. Naime, otkad su propali škverovi i stari meštri otišli u mirovinu, u Dalmaciji više nema nikoga tko bi znao popravljati ili izraditi kotlove za pečenje rakije.


HRVATSKA NEMA DOVOLJNO ŠLJIVE NI ZA RAKIJU

Iako je jedna od isplativijih voćarskih kultura, elementarne nepogode, ekstenzivan uzgoj i premala ulaganja, zapušteni voćnjaci koje je prije nekoliko godina poharala i šarka..., samo su neki od razloga što je hrvatska industrija sve gladnija kvalitetne domaće šljive.

Prema procjenama glasnogovornika Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivkovića, u Hrvatskoj je danas oko 6000 hektara šljivika, nekoliko milijuna stabala bistrice, kalifornijske plave, čačanke, cerićanke, motičanke, turkinje, valpovke... No svega je nekoliko stotina hektara pod plantažnim uzgojem, što je s dobrim agrotehničkim mjerama jedan od preduvjeta za sigurne i dobre prinose svake godine, pa se događa da tek svake treće imamo dovoljno šljiva za PEKMEZ, KOMPOT , RAKIJU, a konzumna je kategorija još upitnija.

OPG-ovi šljive prerađuju uglavnom za prodaju na kućnom pragu ili lokalnim tržnicama, a kako je država malim proizvođačima jakih alkoholnih pića snizila trošarine za 50% (na 26 kuna po litri čistog alkohola) kako bi suzbila nelegalno tržište, i oni traže sve više šljiva. Doznajemo kako samo Podravka za svoj slatki program godišnje treba 900 tona šljiva za preradu, a kako ih nema dovoljno okrenuta je uvozu.

Iz Podravke poručuju , novom strategijom razvoja primarne proizvodnje od ove godine prvi put planiraju u sezoni nabaviti veći dio sirovine s domaćeg tržišta – i to oko 700 tona. Dobavljačima će ponudit dugoročne ugovore i stimulativnu cijenu.

drvene pljoske za rakiju OVDJE

ŠLJIVOVICA NAJPRODAVANIJI BRAND BADELA 1962

Šljivovica je pak najprodavaniji brend jakog alkoholnog pića Badela 1862 na tržištima izvan regije. Na nju, tvrde, otpada čak 35% izvoza u kategoriji JAP-a. No s povlaštenim uvjetima za male biznise te poticajima za uzgoj šljiva koji su išli u smjeru konzumnih sorata koje nemaju potrebne količine suhe tvari i voćne arome potrebne za preradu u destilat za šljivovicu, i u Badelu se boje problema sa sirovinom. Naročito budu li se širili na nova tržišta i otvarali nove poslove pa su i oni zainteresirani za dugoročne kooperacije s proizvođačima i sudjelovanje u podizanju novih nasada.

 

www.made-in-croatia.com.hr
foto:

Podijelite članak

Natrag